TVSA/Video: Transplantacije organa u BiH na nezadovoljavajućem nivou
Danas se više od 70 000 ljudi u Evropi nalazi na listama čekanja za doniranje bubrega, jetre, srca, pluća i drugih organa. U prosjeku svaki dan premine 12 ljudi zbog nedostatka organa za presađivanje. Žive osobe mogu donirati određene organe i tkiva pod posebnim uslovima. Nakon smrti, mogućnosti za darivanje su puno veće. Međutim, BiH je na dnu liste zemalja po broju građana koji doniraju organe, te po broju transplantacija godišnje.
Doniranje organa još uvijek nije dovoljno zastupljeno u našoj zemlji iako upravo na ovaj način bude spašeno mnogo ljudi širom svijeta, koji boluju od teško izliječivih bolesti. Pandemija koronavirusa je dodatno pogoršala stanje sa doniranjem organa u BiH. Ove godine su obavljene samo četiri transplantacije. U zadnjih sedam mjeseci niti jedna. Pacijenti su ogorčeni.
„Ako uzmemo u obzir da imamo stručnjake koji rade transplantacije. Znači mi smo pokazali da znamo raditi. Imamo novaca, dva i po miliona maraka se odvaja svake godine za transplantacije u BiH“, kazao je Tomislav Žuljević, Udruženje dijaliziranih i transplatiranih pacijenata BiH.
One je rekao da postoji donorska mreža koja radi na podizanju svijesti o darivanju organa.
„Imamo koordinatore koji bi trebali razgovarati sa obiteljima preminulih donora. Znači sve imamo. Imamo čak i vas medije koji nas podržavate i afirmativno pričate o transplantaciji i darivanju organa. Znači zaista bi trebala jedna istraživačka priča zbog čega i ko ustvari koči transplantaciju u BiH“ istakao je on.
„Etički i religijski aspekti doniranja organa“ tema je okruglog stola s ciljem da se kod građana razbiju predrasude u vezi doniranja organa nakon moždane smrti. Naime, u najvećem broju slučajeva porodica ne dozvoljava transplantaciju organa preminulog. Najčešće zbog vjerskih uvjerenja.
„Zbog toga smo organizovali ovaj stol sa uvaženim učesnicima iz sve tri konfesije i nadam se da ćemo neke predrasude u tom smislu razriješiti. Tu svijest građana moramo razviti. Znači, informacije su ključne. Edukacija stanovništva je ključna jer te predrasude, u momentima kada familija gubi nekog svog bliskog, blokiraju da donesu plemenitu i humanu odluku da produže nekome život“, rekla je prof. dr. Halima Resić, predsjednica Udruženja, nefrologa BiH.
No, nije sve ni do svijesti građana. U BiH se svake godine prijavi i do 80 donora, tvrdi profesor doktor Senaid Trnačević. Međutim, rascjepkan zdravstveni sistem i nepostojanje komisije koja bi pratila doniranje organa u cijeloj zemlji za rezulat ima jako mali broj urađenih transplantacija.
„Više transplantacija ćemo vidjeti boljom organizacijom. Transplantacija je rješenje hronične terminalne bubržene slabosti. Kvalitet života je neuporedivo bolji. Ne ide se na dijalizu. Ljudi se osjećaju praktično normalno a da ne govorim kolike su uštede. Otprilike, jedan bolesnik na dijalizi je 30 000 maraka godišnje. Jedan bolesnik na transplantaciji oko 8 000 maraka. Pošto nemamo jedno ministarstvo, jednu komisiju koja bi imala fokus šta se dešava sa transplantacijama u cijeloj BiH, teško je to sprovoditi“, rekao je prof. dr. sci. Senaid Tračević, specijalista interne medicine i nefrolog.
Transplantacija organa često predstavlja jedinu opciju u spašavanju života pacijenta. Transplantacijom se pacijentu omogućava bolji kvalitet života i povratak normalnim životnim aktivnostima. Prema podacima Eurotransplanta, doniranje organa i tkiva pomoglo je u spašavanju 7 406 života prošle godine.
Amer Martinović, TVSA
