Sublimirati najnovija naučna saznanja i praktična iskustva cilj je devetog Međunarodnog kongresa o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima. U vremenu sve izraženijih klimatskih promjena, preporuke naučne zajednice sve više dobivaju na značaju kod prevazilaženja aktuelnih problema, ali je važna i edukacija pčelara, istaknuto je prvog dana kongresa.
Posljednjih 40 godina uslijed smanjenja staništa, porasta stanovništva i klimatskih promjena, pčela kao najvažniji oprašivač nalazi se u sve težem položaju, ukazuje nauka.
–Nekad se radujemo ranom proljeću ili kasnoj jeseni, no to sve utiče na zdravlje pčela, na njen prinos i moramo se s tim uhvatiti u koštac kako bi pčelarstvo funkcioniralo – istakao je Drago Šubarić, predsjednik organizacionog odbora Kongresa.
Upravo kongres koji je okupio eminentne stručnjake, profesore i pčelare ima zadatak dati preporuke za rješavanje aktulenih problema u pčelarstvu. Klimatske promjene jedan su od najaktuelnih probelma.
–Mi moramo donijeti strategiju na nivo držve, najprije za uticaj klimatskih promjena i moramo raditi na smanjenju karbonskog otiska – poručio je Midhat Jašić, glavni urednik zbornika radova Kongresa.
Patvorine koje zbog razvoja nauke postaju sve teže za otkriti i prekomjerni uvoz, sve više ugrožavaju domaće pčelarstvo.
–Sve više pčelara zbog tog uvoza, a često se radi o patvorinama obara nam cijenu tako da naši pčelari odustaju od pčelarstva – kazao je Senad Hodžić, član organizacionog odbora kongresa.
U rješavanju ovog problema tražiće se pomoć državnih institucija ističe Hodžić. Konzumentima se kaže preporučuje kupovina kod pčelara koji med daju na analizu. Za klimatske promjene jedna od preporuka je da pčelari moraju izmjeniti tehniku pčelarenja i uz primjenu naučnih i tehnoloških saznanja prilagoditi novonastaloj situaciji.
