Usvojene izmjene i dopune: Brojna poboljšanja Zakona o zaštiti prirode u FBiH
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma odnosno Vlade FBiH, usvojio je jednoglasno izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode.
Kako je tokom sjednice navela resorna ministrica Nasiha Pozder, razlozi za izmjene i dopune su se nametnuli zbog nedostataka u provedbi postojećeg Zakona o zaštiti prirode te potrebama koje iziskuju međunarodne konvencije i evropske direktive, kao i specifičnosti zaštite prirode u entitetu Federacija BiH.
– Najveća poboljšanja koja ove izmjene donose jesu mogućnosti da lokalne zajednice, općinska i gradska vijeća, na jednostavniji i efikasniji način mogu proglasiti zaštićena područja, uz saglasnost nadležnog resornog ministarstva, a što su već inicirala resorna kantonalna ministarstava za zaštitu okoliša iz Zeničko-dobojskog, Unsko-sanskog, Tuzlanskog i Srednjobosanskog kantona, njihove skupštine, kao i predstavnici nevladinog sektora. Podsjetit ću da u Federaciji BiH imamo svega oko četiri posto zaštićenih područja, što je značajno ispod 17 posto koliko smo bili u obavezi zaštititi do 2020. godine, te skoro nedostižno u odnosu na 30 posto, koliko smo se prošle godine obavezali zaštititi do 2030. Nova rješenja će omogućiti da tu budemo znatno više angažirani i efikasni na svim nivoima vlasti i to je velika vrijednost koja se donosi – istakla je Pozder.
Predlagač izmjena i dopuna je naveo da usvajanjem zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode postavljen pravni osnov za dalje transponovanje relevantnih EU direktiva, olakšava se provedba aktivnosti proizašlih iz konvencija i međunarodnih ugovora koje je Bosna i Hercegovina potpisala te se uvodi nova odredba u vezi sa sadržajem plana upravljanja u zaštićenim područjima, što je u skladu sa Zelenom agendom i Sofijskom deklaracijom, a da se u okviru Plana upravljanja kod zaštićenih područja u obzir uzme i aspekt klimatskih promjena te njihov uticaj na biodiverzitet u zaštićenom području. Bitno je i da se izmjenama i dopunama bolje precizira rad nadzorničke službe u zaštićenim područjima, povećavaju se kaznene odredbe i bolje definira nadležnost inspekcija, uvodi se obaveza okolišnih mjera u koncesionim ugovorima u područjima pod zaštitom.
– Definisali smo i novi pojam ‘sedra’, kao i njenu zaštitu, budući da su i u svim zemljama okruženja sedra i njene sedrene barijere prirodno dobro koje je strogo zaštićeno. Federacija BiH ima staništa sedre koja su ranjiva i oštećena ljudskim djelatnostima te ih je potrebno zaštititi i obnoviti, što će biti omogućeno ovim izmjenama. Također, svjesni da nepostojanje Federalnog zavoda za zaštitu prirode, predstavlja sistemsku praznina u zaštiti prirodnih vrijednosti i zaštite okoliša u Federaciji BiH, Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH do formiranja Federalnog zavoda za zaštitu prirode Federacije BiH će biti zadužen za formiranje baze podataka o biljnim i životinjskim vrstama, stanišnim tipovima, ekološkim sistemima i krajobrazima, što je definisano u ovim izmjenama i dopunama Zakona.
Osim toga, u cilju efikasnosti rada inspekcijskih službi, izmijenjene su odredbe zakona koje se odnose na nadležnost inspekcijske službe za zaštitu prirode.Usklađene su odredbe zakona koje se odnose na kaznene odredbe sa Zakonom o prekršajima Federacije BiH u slučajevima nepoštivanja mjera propisanih zakonom – zaključila je Pozder.
