U znak sjećanja na tragične događaje u Srebrenici, a povodom godišnjice genocida koji se dogodio 11. jula 1995. godine, danas je u Galeriji Općine Novi Grad Sarajevo otvorena izložba “Ars Memoriae”. Radi se o reinterpretaciji izložbe, koja je 2015. godine prvi put predstavljena u Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima, povodom obilježavanja 20. godišnjice genocida u Srebrenici.
Na izložbi su predstavljeni radovi umjetnika koji, kroz svoja umjetnička djela pružaju vizuelnu posvetu i sjećanje na genocid u Srebrenici. Umjetnici koji su učestvovali u kreiranju izložbe i čiji su radovi izloženi su Danilo Krstanović, Juliett Walker, Elma Čaušević-Mujezinović, Danis Lan Fejzić i Adis Elijas Fejzić.
Postavka je osmišljena kao kolaž različitih autorskih senzibiliteta, koji se postavljaju u jedinstveni vizualni koncept. Svaki autor, sa ličnim i profesionalnim iskustvom, autentično govori i ostavlja svoj zapis o srebreničkoj, ali i ukupnoj bosansko-hercegovačkoj tragediji.
Načelnik Općine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić kazao je na otvorenju da je ta izložba tek mali doprinos koji lokalna zajednica daje za čuvanje memorije o genocidu u Srebrenici, naglasivši da moramo biti jaki i težiti ka pravdi, ali imati svjesnost i snagu da se odbranimo od zla.
– Nekoliko godina unazad Galerija tematski prati 11. juli, datum kad se obilježava genocid u Srebrenici. Ova izložba je dio toga i mali doprinos naše lokalne zajednice, pokušaj da sve datume i događaje bitne za našu općinu i Bosnu i Hercegovinu ispratimo na adekvatan način. Jučer je završen veliki cvijet Srebrenice, na kružnom toku u ulici Džemala Bijedića, vjerovatno najveći po dimenziji u cijeloj BiH. To je naš način da se prisjetimo onoga što se dešavalo u Srebrenici. Mislim da naše poruke, i ono što učimo iz toga, nisu baš potpune. Ne možemo se nadati da će zlo samo sebe pobijediti. Mi moramo biti jaki i ne smijemo dozvoliti da budemo poniženi. Ono što se desilo u julu 1995., nauk je za sve buduće generacije da se ne smije dopustiti i dovesti se u situaciju slabosti. Tad je to zlo bilo jače i snažnije, dobilo je veći prostor i da bi se spriječilo u budućnosti, treba nam snaga na strani pravde. Pravda, uz to što je ideal, mora imati i snagu da se odbrani od zla – rekao je Efendić.
Autor koncepta te izložbe, bh. umjetnik Adis Elijas Fejzić rekao je da je cilj podsjetiti na genocid u Srebrenici, istakavši da se kroz sjećanja može roditi i nada da ćemo postati bolji ljudi.
– Ova izložba je jedna od reinterpretacija izvorne izložbe “Umjetnost sjećanja”. Ovo je prvi put da pod tim imenom ponovo to radimo, ali sad u saradnji sa Galerijom Općine Novi Grad Sarajevo. O Srebrenici ništa drugo ne možemo ni reći, osim da je tragedija i to je samo jedna riječ kojom se to može opisati, a nijedna riječ zapravo nije dostojna. Ali šta umjetnik može uraditi nego o tome govoriti upravo zbog sjećanja i da kroz to sjećanje se rodi i neka nada da ćemo svi u ovom prostoru i našem trokutu, ako ne i šire, postati bolji jedni prema drugima – rekao je Fejzić.
Dodao je da se radi o radovima više autora koji učestvuju u cijelom konceptu i svi su na svoj način progovorili o Srebrenici.
– Imamo Danila Krstanovića koji je doslovno prenio jeku i refleskiju koja se dešava nakon genocida. Na njegovim fotografijama zabilježeni su momenti gdje ljudi pokazuju boli, koje nikada ne prođu. To je dokument o boli. Kod Danisa imamo jedan apstrahirani pristup prikaza i boli i stradanja i sjećanja kroz grafiku. Julliet i Elma su to uradile kroz sklupture i instalacije. Ja sam, uz asistenciju Gorana Lizdreka, napravio jednu lirsku metaforu uglavnom za bol žena koje su ostale žive, nakon gubitka muža, sinova, braće. Mislim da smo postavili izložbu koja na različite načine govori o istome, i svako od nas umjetnika progovara o nekim različitim stvarima koje čine jedan cijeli kompleks tog bola – izjavio je Fejzić.
Jedna od umjetnica, kiparka Elma Čaušević-Mujezinović, svojim radovima priča priču o čekanju voljenih, nadi, želji, ali na kraju i surovoj istini da oni koje čekaju, neće doći.
– Ovdje sam izložila nekoliko radova. Jedna instalacija prikazuje ritual ispijanja kafe, koji se zove ‘Duga je noć’. On se direktno naslanja na našu tradiciju ispijanja kafe i specifičnosti okretanja jednog fildžana, zatvorenog prema dolje, ako neko slučajno dođe. U ovom slučaju, ta tradicija je predstavljena na jezovitiji način, s obzirom na naslov ‘Duga je noć’. Vidimo jednu majku koja čeka. U početku čeka da se sinovi, očevi, muževi i porodica vrate iz te duge šetnje smrti. Poslije, kad to čekanje ne bude ispunjeno, ona čeka da se pronađu njihovi ostaci, a poslije toga čeka i svoju smrt da bi im se pridružila – rekla je Elma.
Juliet Walker, umjetnica iz Velike Britanije, također ie dala doprinos izložbi i predstavila svoje radove i njeno viđenje Srebrenice i života ljudi koji su ostali i preživjeli genocid.
– Užasno je sve što se dogodilo u Srebrenici i teško je to pretvoriti u umjetnost jer to mora biti nešto duboko i od srca. Ja sam se fokusirala na to kako je živjeti 29 godina bez nekoga. Ne na sam događaj, nego na taj proces. Jedan rad, koji je izložen, govori o tome kako je izgubiti muža. Ja to ne znam, ali mogu zamisliti da tad tijelo bude prazno i teško u isto vrijeme. Drugi vid tog rada govori o tome da pričaš sa nekim koga si izgubio, pričaš sa njegovom dušom na neki način. Drugi rad predstavlja 29 svijeća, jedna svijeća je veća od ostalih i predstavlja majku i govori o tome kako bi bilo izgubiti sina. Sin ostaje u sjećanju, iste forme, istih godina, dok majka stari, a sin ostaje uvijek isti – rekla je Walker.
Izložba će biti otvorena do 22. jula, svaki radni dan od 10 do 16 sati. Ulaz na izložbu je slobodan.
