Gosti Polisa bili su Azra Husarić novinarku BIRN-a, Vehid Šehić predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” , profesor Fakulteta za upravu UNSA Amel Delić i Edo Kanlić, predstavnik Transparencya BiH.
Teme o kojima smo razgovarali su Izborni zakon. Koje izmjene donosi odluka Visokog predstavnika u BiH? Kako će 6. Oktobra funkcionirati elektronska identifikacija birača, videonadzor, kao i elektronsko prebrojavanje glasova.
Šta je to novo što ćemo vidjeti ove godine, kada spominjemo te tehnologije mnogi birači nisu sigurni šta bi to moglo značiti?
“Uvode se pilot projekti skenera glasačkih listića odnosno identifikacije birača na biračkim mjestima. To su samo pilot projekti koji će pokazati u kojem smjeru možemo imati izborni proces u nastavku i može nam pokazati po kom principu bi trebali voditi te izborne tehnologije u budućim periodima. Oni će biti u desetinama nekih opština i bit će pokazatelj na koji se način to može vršiti. Imamo dobre izmjene Izbornog zakona koje zabranjuju trgovinu biračkim mjestima, sprečavanju fiktivnih stranaka zato što će mjesta u biračkim odborima dobiti samo parlamentarne stranke, na taj način se fiktivne stranke neće množiti što je ranije to bio slučaj. Imamo pozitivne odredbe koje se tiču zabrane kandidovanja osobama koje su opsuđene pred međunarodnim i domaćim sudovima za ratne zločine. Ta odredba je neprecizirana ostavlja prostor za diskusiju na koji način će se primjenjivati jer imamo osobe koje se kandiduju koje su osuđene pred domaćim sudovima u regionu”, kazala je Husarić.
Gospodine Kanliću, šta nam vi možete reći u smislu Transparency-a gdje vidite problematične stvari šta bi mogle biti prednost?
“Došlo je do izmjena koje ne bi rekao da su male, jer imamo 114 članova odluke o Zakon izmjenama i dopunama zakona BiH koje su poprilično sveobuhvatne, a opet neke od njih imaju manjkavosti koje će biti interpetaciji. Transparency International u BiH je pratio aktivno protekla dva izborna ciklusa, ali period tri mjeseca pred izbore. Zato što upravo tada se dešava kršenja zakonskih odredbi. Mi smo u oba ta prethodna ciklusa ali i u ovom ćemo imati posmatrače na terenu gdje oko 70-80 ljudi u lokalnim zajednicama aktivno prati dešavanja od skupova koja se dešavaju na terenu ali i svakako i medijskih sadržaja pošto znamo da je medijski prostor a pogotovo online sfera koja je definisana novim odredbama jako važan dio izbornog procesa. Vidjet ćemo kako će ići sa interpentacijama”, kazao je Kanlić.
Iz CIK-a su rekli ukoliko ne uspiju imenovati 12 hiljada članova odbora da budu nestranački da će se postupati po starom. Može li se desiti da ne dođe do prijave na konkurs kako ne bi bio ispunjen taj cilj?
“Treba pohvaliti izmjene koje su napravljene to je jedan korak naprijed koji nije epohalan. Određene reforme koje se često pojavljuju u javnom diskursu su više vezane za ustavnu strukturu i nadležnosti i način izbora određenih organa vlasti a u smislu integriteta izbora ovo su dovoljne promjene. Nije bespotrebno preporuka Venecijanske komisije da u godini u kojoj se održavaju izbori ne bude izmjena pravnih normi koji se ne odnose na proces održavanja izbora. Bojim se koliko god ove odredbe bile dobre imamo kratak period koji će sa sobom povesti niz dilema. Postavlja se pitanje kako, a mi imamo takvih jedinica lokalne samouprave koji imaju majne od hiljadu stanovnika koji imaju nekoliko stotina upisanih u birački spisak. Kako osigurati to da oni nisu ranije ili sada bili kandidati na izborima i šta u toj situaciji?”, kazao je Delić.
Gospodine Šehiću, šta je po vama najveći problem? Da li možda da će biti problem za CIK imenovati 12 hiljada osoba koji će biti u biračkim odborima ili da će se raditi po starom kako su rekli iz CIK-a?
“Moram reći ono što je jako bitno. Krenut ću od jednog segmenta da je konačno zabranjeno osobama koje su pravosnažno osuđene za ratni zločin. U Ustavu BiH pa samim tim i Izbornom zakonu mi smo imali takvu situaciju da osobe koje su se dobrovoljne predale Haškom tribunalu mogle su biti kandidati, one koje se nisu predale one se nisu mogle kandidovati. Sve osobe koje su u postupku utvrđivanja da li su počinili ratni zločin ili ne po mojoj logici one mogu biti dati na kandidatskim izborima, da budu nezavisni kandidati. CIK može doći do podataka i međunarodno pravnoj pomoći ako je neko osuđen u Srbiji, Crnoj Gori ili u Hrvatskoj da li je neko pravosnažno osuđen za ratni zločin, takve osobe neće moći biti kandidati na izborima. Ono što za mene predstavlja jedan problem šta to znači ne stranačka ličnost u BiH? Mi smo bili svjedoci da se preko noći postaje ne stranačka osoba. Na način da smo tako birali mnoge sudije Ustavnog suda BiH. To će biti veliki problem CIK-u. Mislim da bi svi trebali nekako da pomognemo, a CiK može utvrditi na osnovu svoje baze podataka da li je neko od njih bio nekad kandidat za određenog političkog subjekta. To radi koalicija pod lupom sa našim posmatračima, pratimo i društvene mreže da vidimo da li su oni aktivni u favorizovanju određenog političkog subjekta jer mogu biti simpatizeri. Mi čak ni simpatizerima ne dozvoljavamo da budu ne stranački posmatrači. To će biti jedan problem”, kazao je Šehić.
Opširnije o ovoj temi pogledajte u emisji Polis.
